SGI Freeware 1999 August/SGI Freeware 1999 August.iso/dist/fw_xemacs.idb/usr/freeware/lib/xemacs-20.4/etc/TUTORIAL.hr.z/TUTORIAL.hr

Text File | 1998-05-21 | 44.6 KB | 1,129 lines

Copyright (c) 1985, 1996 Free Software Foundation, Inc.  Uvjeti
kopiranja na kraju.

Ovo su osnovne upute za Emacs.

Opµenito, Emacsove naredbe sadr╛e tipku CONTROL (ponekad oznaΦenu CTRL
ili CTL) ili tipku META.  Na nekim tipkovnicama tipka META je oznaΦena
kao ALT ili EDIT, ili ne╣to treµe (na primjer, na Sunovim tipkovnicama
karo znak lijevo od razmaknice je META).  Ako nemate tipku META,
umjesto nje mo╛ete koristiti ESC.  Da ne pi╣emo META ili CONTROL svaki
put kad mislimo na prefiksnu tipku, koristit µemo sljedeµe skraµenice:

 C-<znak>  znaΦi dr╛eµi tipku CONTROL, stisnite znak <znak>.  Tako bi
       C-f bilo: Dr╛eµi tipku CONTROL, napi╣ite f.
 M-<znak>  znaΦi dr╛eµi tipku META, pritisnite <znak>.  Ako nema tipke
       META, pritisnite <ESC>, otpustite ga, i napi╣ite znak
       <znak>.

Napomena: za izlazak iz Emacsa, utipkajte C-x C-c.  (Dva znaka.)
Znakovi ">>" na lijevom rubu naznaΦuju uputstva da poku╣ate koristiti
neku naredbu.  Na primjer:
<<Blank lines inserted here by startup of help-with-tutorial>>
>>  Sad utipkajte C-v za pomak na sljedeµi ekran.
    (samo naprijed, uΦinite to tako da dr╛ite tipku control i
    pritisnite 'v').  Od sad, ovo trebate napraviti kad god zavr╣ite
    sa Φitanjem stranice teksta.

UoΦite dva reda koja se preklapaju kad se pomaknete s ekrana na ekran;
preklapanje osigurava kontinuitet koji vam olak╣ava Φitanje teksta.

Prva stvar koju trebate znati jest kako se micati s mjesta na mjesto u
tekstu.  Veµ znate kako se pomaknuti ekran naprijed, pomoµu C-v.  Da
biste se pomakli ekran natrag, pritisnite M-v (dr╛ite tipku META i
pritisnite v, ili upi╣ite <ESC>v ako nemate tipke META, EDIT ili ALT).

>>  Poku╣ajte tipkati M-v, zatim C-v, nekoliko puta.


* SA«ETAK
---------

Sljedeµe naredbe su korisne za pregledavanje stranica teksta:

    C-v    PomiΦe stranicu naprijed
    M-v    PomiΦe stranicu natrag
    C-l    Bri╣e ekran, i ponovno iscrtava sve, stavljajuµi tekst
        pokraj kursora u sredinu.
         (to je control-L, a ne control-1.)

>> Na≡ite kursor, i pogledajte tekst pokraj njega.
   Sada stisnite C-l.
   Opet na≡ite kursor, i uoΦite da se pokraj kursora nalazi isti
   tekst.


* OSNOVE KONTROLE KURSORA
-------------------------

Pomaci s ekrana na ekran su korisni, ali kako se pomaknuti na pojedino
mjesto u tekstu na ekranu?

To mo╛ete uΦiniti na nekoliko naΦina.  Najosnovniji naΦin je
upotrijebiti naredbe C-p, C-b, C-f i C-n.  Svaka od ovih naredbi
pomiΦe kursor jedan redak ili stupac u pojedinom smjeru.  Evo tablice
koja pokazuje ove Φetiri naredbe i smjerove u kojem pomiΦu.

              Prethodni red, C-p
             (eng. previous line)
                  :
                  :
     Natrag, C-b  .... Trenutni polo╛aj kursora .... Naprijed, C-f
  (eng. backward)          :            (eng. forward)
                  :
              Sljedeµi red, C-n
               (eng. next line)

>> Pomaknite kursor do retka u sredini tablice koristeµi C-n i C-p.
   Tada stisnite C-l da vidite cijelu tablicu u sredi╣tu ekrana.

Ove su naredbe temeljene na engleskim mnemonicima: P za previous, N za
next, B za backward i F za forward.  Ovo su osnovne naredbe za
pomicanje kursora, i s vremenom µete ih SVE koristiti, pa bi bilo vrlo
korisno da ih sada nauΦite.

>> Stisnite C-n nekoliko puta, tako da dovedete kursor do ovog retka.

>> Pomaknite se na red s C-f-ovima, i onda gore do C-p-ova.
   UoΦite ╣to C-p radi kad je kursor na sredini reda.

Svaki red teksta zavr╣ava znakom Newline (novi red), Φime ga se odvaja
od sljedeµeg reda.  Zadnji red u datoteci bi trebao imati Newline na
kraju (ali Emacs to ne zahtijeva).

>> Poku╣ajte stisnuti C-b na poΦetku reda.  Trebalo bi vas pomaknuti
   na kraj prethodnog reda.  To se doga≡a zato ╣to ste se pomakli
   unatrag, preko znaka Newline.

C-f se miΦe preko Newline-a, ba╣ kao i C-b.

>> Pritisnite jo╣ nekoliko puta C-b, da steknete osjeµaj za kursor.
   Tad sti╣µite C-f dok se ne vratite na kraj reda.
   Zatim se jo╣ jednim C-f-om pomaknite na poΦetak sljedeµeg reda.

Kad se pomaknete preko gornjeg ili donjeg ruba ekrana, tekst iza ruba
se pomakne na ekran.  Ovo se naziva "pomak" (eng. scrolling).  Njime
Emacs mo╛e pomaknuti kursor na neko mjesto u tekstu bez uklanjanja
kursora s ekrana.

>> Poku╣ajte pomaknuti kursor s donjeg ruba sa C-n, i pogledajte ╣to
   se doga≡a.

Ako je micanje po znakovima presporo, mo╛ete se micati po rijeΦima.
M-f (Meta-f) miΦe rijeΦ naprijed, a M-b miΦe rijeΦ natrag.

>> Pritisnite nekoliko puta M-f i M-b.

Kad se nalazite u sredini rijeΦi, M-f pomiΦe na kraj rijeΦi.  Kad se
nalazite u praznom prostoru izme≡u rijeΦi, M-f pomiΦe na kraj sljedeµe
rijeΦi.  M-b se pona╣a na isti naΦin, ali u suprotnom smjeru.

>> Pritisnite M-f i M-b nekoliko puta, izmije╣ano s C-f i C-b, tako da
   mo╛ete promotriti kako se M-f i M-b pona╣aju na razliΦitim mjestima
   unutar i izme≡u rijeΦi.

UoΦite paralelu izme≡u C-f i C-b na jednoj strani, i M-f i M-b na
drugoj.  Meta znakovi se Φesto koriste za operacije vezane uz jedinice
definirane jezikom (rijeΦi, reΦenice, paragrafi), dok Control znakovi
rade na osnovnim jedinicama, neovisno o onome ╣to editirate (znakovi,
redovi, itd.)

Analogija vrijedi i izme≡u redova i reΦenica: C-a i C-e pomiΦu na
poΦetak, odnosno na kraj reda, dok M-a i M-e pomiΦu na poΦetak, odnosno
kraj reΦenice.

>> Isku╣ajte C-a nekoliko puta, potom C-e nekoliko puta.
>> Iskupajte M-a nekoliko puta, potom M-e nekoliko puta.

UoΦite kako ponovljeni C-a ne rade ni╣ta, dok ponovljeni M-a
nastavljaju micati po reΦenicama.  Iako ovo nije sasvim analogno,
svaka se naredba doima prirodnom.

Polo╛aj kursora u tekstu se tako≡er naziva "toΦka" (eng. point).
DrugaΦije reΦeno, kursor pokazuje na ekranu gdje se point nalazi u
tekstu.

Evo sa╛etka jednostavnih operacija za micanje kursora, ukljuΦujuµi i
naredbe za pomicanje preko rijeΦi i reΦenica:

    C-f    Znak naprijed
    C-b    Znak natrag

    M-f    RijeΦ naprijed
    M-b    RijeΦ natrag

    C-n    Sljedeµi red
    C-p    Prethodni red

    C-a    PoΦetak reda
    C-e    Kraj reda

    M-a    PoΦetak reΦenice
    M-e    Kraj reΦenice

>> Isku╣ajte sve ove naredbe jo╣ nekoliko puta, za vje╛bu.
   To su najΦe╣µe rabljene naredbe.

Dvije druge va╛ne naredbe za pomicanje kursora su M-< (Meta Manje),
koja pomiΦe na poΦetak cijelog teksta, i M-> (Meta Veµe), koja pomiΦe
na kraj cijelog teksta.

Na veµini terminala, "<" je iznad zareza, tako da morate koristiti
tipku shift da biste ga utipkali.  Na tim terminalima morate koristiti
tipku shift i da biste utipkali M-<; bez shifta, pisali biste M-zarez.

>> Sada isku╣ajte M-<, da biste se pomaknuli na poΦetak uputa.
   Potom upotrijebite C-v nekoliko puta da se vratite ovamo.

>> Sada isku╣ajte M->, pomaknuv╣i se na kraj uputa.
   Potom upotrijebite M-v nekoliko puta da se vratite ovamo.

Ako va╣ terminal ima kursorske tipke, mo╛ete kursor pomicati njima.
PreporuΦujemo da nauΦite C-b, C-f, C-n i C-p iz tri razloga.  Prvo,
rade na svim vrstama terminala.  Drugo, kad steknete rutinu kori╣tenja
Emacsa, primijetit µete da je tipkanje ovih CTRL znakova br╛e od
uporabe kursorskih tipki (jer ne morate odmicati prste od polo╛aja za
tipkanje).  Treµe, jednom kad se naviknete koristiti CTRL znakovne
naredbe, lako µete nauΦiti koristiti druge napredne naredbe za micanje
kursora.

Veµina Emacsovih naredbi prihvaµa numeriΦki argument; za veµinu njih
ovo slu╛i kao brojaΦ ponavljanja.  BrojaΦ ponavljanja zadajete tako da
utipkate C-u i potom znamenke prije nego ╣to utipkate naredbu.  Ako
imate tipku META (ili EDIT ili ALT), postoji jo╣ jedan alternativan
naΦin uno╣enja numeriΦkog argumenta: tipkajte znamenke dr╛eµi svo vrijeme
tipku META.  PreporuΦujemo uΦenje metode pomoµu C-u, jer radi na svim
terminalima.

Primjerice, C-u 8 C-f pomiΦe osam znakova naprijed.

>> Poku╣ajte koristiti C-n ili C-p s numeriΦkim argumentom, tako da
   pomaknete kursor na liniju blisku ovoj samo jednom naredbom.

Veµina naredbi koristi numeriΦki argument kao brojaΦ ponavljanja.
Neke ga naredbe, izunimno, koriste drugaΦije.  C-v i M-v su me≡u
iznimkama.  Kad im se proslijedi argument, one pomaknu ekran gore ili
dolje, za toliko redova, a ne stranica.  Na primjer, C-u 4 C-v pomiΦe
ekran za Φetiri reda.

>> Sada poku╣ajte upisati C-u 8 C-v.

Ovo je trebalo pomaknuti ekran za 8 redova.  Ako ga hoµete pomaknuti
natrag, mo╛ete dati isti argument M-v.

Ako koristite X Window sistem, vjerojatno se na desnoj strani Emacsova
prozora nalazi pravokutno podruΦje nazvano "vrpca za pomicanje"
(eng. scroll-bar).  Mo╛ete pomicati tekst mi╣em povlaΦeµi klizaΦ
unutar vrpce.

>> Poku╣ajte pritisnuti srednju tipku mi╣a na vrh klizaΦa unutar
   scroll-bara.  Ovo bi trebalo pomaknuti tekst do polo╛aja odre≡enog
   visinom toΦke pritiska.

>> Pomaknite mi╣a na toΦku scroll-bara otprilike tri reda od vrha, i
pritisnite lijevu tipku mi╣a nekoliko puta.


* KONTROLA KURSORA NA X TERMINALU
---------------------------------

Ako imate X terminal, vjerojatno µe vam biti lak╣e koristiti tipke
kursorskog bloka.  Lijeva, desna, gornja i donja strelica pomiΦu u
oΦekivanom smjeru; one funkcioniraju jednako kao i C-b, C-f, C-p i
C-n, ali ih je lak╣e tipkati i zapamtiti.  Tako≡er mo╛ete koristiti
C-lijevo i C-desno za pomake po rijeΦima, a C-gore i C-dolje za pomake
po blokovima (npr. paragrafima, ako editirate tekst).  Ako imate tipke
oznaΦene s HOME (ili BEGIN) i END, one µe vas pomaknuti na poΦetak
odnosno kraj reda, a C-home i C-end µe vas pomaknuti na poΦetak
odnosno kraj datoteke.  Ako va╣a tipkovnica ima tipke PgUp i PgDn,
mo╛ete ih koristiti za pomicanje gore i dolje po stranicama, kao M-v i
C-v.

Sve ove naredbe mogu primiti numeriΦke argumente, kao ╣to je gore
opisano.  Mo╛ete taj argument unijeti kraµim putem: samo dr╛ite tipku
CONTROL ili META, i upi╣ite broj.  Na primjer, za pomak 12 rijeΦi
desno, tipkajte C-1 C-2 C-desno.  UoΦite da je ovo jako lako utipkati,
jer ne morate otpu╣tati tipku CONTROL izme≡u pritisaka tipki.


* KAD EMACS BLOKIRA
-------------------

Ako Emacs prestane odgovarati na va╣e naredbe, mo╛ete ga zaustaviti
utipkav╣i C-g.  Mo╛ete koristiti C-g da zaustavite naredbu koja predugo
traje.

Tako≡er s C-g mo╛ete odbaciti numeriΦki argument, ili poΦetak naredbe
koju ne ╛elite zavr╣iti.

>> Upi╣ite C-u 100 da napravite numeriΦki argument 100, zatim stisnite C-g.
   Sad upi╣ite C-f.  Pomaknut µe se samo za jedan znak, jer ste
   argument odbacili s C-g.

Ako gre╣kom stisnete <ESC>, mo╛ete ga se rije╣iti s C-g.


* ONEMOGU╞ENE NAREDBE
---------------------

Neke Emacsove naredbe su "onemoguµene", tako da ih poΦetnici ne mogu
pokrenuti gre╣kom.

Ako utipkate jednu od onemoguµenih naredbi, Emacs µe vas porukom
obavijestiti koju ste naredbu poku╣ali pokrenuti, i pitati vas ╛elite
li je ipak izvr╣iti.

Ako je zaista ╛elite isprobati, pritisnite razmaknicu kao odgovor na
pitanje.  InaΦe, ako ne ╛elite izvr╣iti onemoguµenu naredbu,
odgovorite na pitanje s "n".

>> Pritisnite `C-x n p' (╣to je onemoguµena naredba),
   zatim na pitanje odgovorite s "n".


* PROZORI
---------

Emacs mo╛e imati nekoliko prozora, svaki s vlastitim tekstom.  UoΦite
da se pojam "prozora" kako ga koristi Emacs ne odnosi na odvojene
preklapajuµe prozore windowing sustava, veµ na razdvojene dijelove
unutar jednog X prozora.  (Emacs tako≡er mo╛e prikazati vi╣e X
prozora, odnosno "okvira", u Emacsovoj terminologiji.  To je opisano
kasnije.)

Za sada je bolje ne ulaziti u tehnike kori╣tenja vi╣e prozora.  Ono
╣to trebate znati jest kako se rije╣iti dodatnih prozora koji se mogu
javiti za prikaz pomoµi, ili kao izlaz nekih naredbi.
Jednostavno:

    C-x 1    Jedan prozor (tj. ubij sve druge prozore)

To je Control-x praµen znamenkom 1.  C-x 1 pro╣iruje prozor u kojem je
kursor, tako da on zauzme cijeli ekran.  Pobri╣e, tako≡er, i ostale
prozore.

>> Pomaknite kursor na ovu liniju i upi╣ite C-u 0 C-l.

(Sjetite se da C-l ponovno iscrtava ekran.  Ako ovoj naredbi date
numeriΦki argument, on znaΦi "iscrtaj ekran i smjesti trenutni red
toliko linija od vrha ekrana."  Tako C-u 0 C-l znaΦi "iscrtaj ekran, i
stavi trenutni red na vrh.")

>> Pritisnite Control-x 2
   UoΦite kako se ovaj prozor smanjuje, dok se novi pojavljuje
   prikazujuµi sadr╛aj ovog spremnika (buffera).

>> Upi╣ite C-x 1 i gledajte kako novi prozor nestaje.


* UMETANJE I BRISANJE
---------------------

«elite li umetnuti tekst, samo ga utipkajte.  Znakove koje vidite, kao
╣to su A, 7, *, itd. Emacs shvaµa kao tekst i umeµe trenutno.
Pritisnite <Return> (znak za novi red) da umetnete znak Newline.

Zadnji znak koji ste umetnuli mo╛ete izbrisati pritisnuv╣i <Delete>.
<Delete> je tipka na tipkovnici koja mo╛e biti oznaΦena kao "Del".  U
nekim sluΦajevima, tipka "Backspace" slu╛i kao <Delete>, ali ne
uvijek!

Opµenitije, <Delete> bri╣e znak neposredno ispred trenutnog polo╛aja
kursora.

>> UΦinite sljedeµe: utipkajte nekoliko znakova, zatim ih izbri╣ite
   stisnuv╣i <Delete> nekoliko puta.  Ne brinite o promjeni ove
   datoteke; neµete izmijeniti glavnu verziju uputa.  Ovo je va╣a
   osobna kopija.

Kad red teksta postane prevelik za jedan red na ekranu, red se
"nastavlja" na drugi ekranski red.  Obrnuta kosa crta ("\") na desnom
rubu ukazuje na red koji je nastavljen.

>> Upisujte tekst dok ne do≡ete do desnog ruba, i nastavite pisati.
   Vidjet µete kako se pojavljuje nastavljeni red.

>> Tipkom <Delete> bri╣ite tekst dok red teksta opet ne stane na red
   ekrana.  Kontinuacijski red tada nestaje.

Mo╛ete izbrisati znak Newline kao i bilo koji drugi znak.  Brisanje
znaka Newline izme≡u dva reda ih spaja u jedan red.  Ako je novonastali
zajedniΦki red prevelik da stane na ekranski red, bit µe prikazan
kontinuacijskim redom.

>> Pomaknite kursor na poΦetak reda i pritisnite <Delete>.  Red µe se
   spojiti s redom iznad.

>> Pritisnite <Return> tako da ponovno umetnete Newline koji ste
   izbrisali.

Upamtite da se veµini Emacsovih naredbi mo╛e zadati brojaΦ
ponavljanja; ovo ukljuΦuje znakove teksta.  Ponavljanje znaka teksta
unosi ga nekoliko puta.

>>  Isku╣ajte sad -- upi╣ite C-u 8 * da upi╣ete ********.

Sada ste nauΦili najosnovnije naΦine upisivanja u Emacs i ispravljanja
gre╣aka.  Sada mo╛ete i brisati po rijeΦima ili redovima.  Evo sa╛etka
operacija brisanja:

    <Delete>     bri╣i znak neposredno pred kursorom
    C-d            bri╣i znak nakon kursora

    M-<Delete>   ubij rijeΦ prije kursora
    M-d         ubij rijeΦ poslije kursora

    C-k         ubij od pozicije kursora do kraja reda
    M-k         ubij do kraja trenutne reΦenice

UoΦite da <Delete> i C-d nasuprot M-<Delete> i M-d pro╣iruju paralelu
zaΦetu s C-f i M-f (dobro, <Delete> ba╣ i nije kontrolni znak, ali
nemojmo brinuti o tome).  C-k i M-k su na neki naΦin sliΦni C-e i M-e,
po operaciji na redovima, odnosno reΦenicama.

Kad bri╣ete vi╣e od jednog znaka istovremeno, Emacs sprema izbrisani
tekst, tako da ga mo╛ete dobiti natrag.  Vraµanje ubijenog teksta zove
se "dobavljanje" (eng. yanking).  Mo╛ete dobaviti ubijeni tekst bilo
na isto mjesto gdje je bio ubijen, bilo na neko drugo mjesto u
tekstu.  Mo╛ete dobaviti tekst nekoliko puta, Φime µete dobiti
vi╣estruke kopije.  Komanda za dobavljanje je C-y.

UoΦite da je razlika izme≡u "ubijanja" i "brisanja" neΦega u tome ╣to
se ubijeni tekst mo╛e dobaviti natrag, a izbrisani ne mo╛e.  Opµenito,
naredbe koje uklanjaju puno teksta spreme izbrisani tekst, dok ga
naredbe koje bri╣u samo jedan znak ili samo prazne linije i razmake ne
spremaju.

>> Pomaknite kursor na poΦetak reda koji nije prazan.
   Zatim pritisnite C-k da ubijete tekst u tom redu.
>> Stisnite C-k drugi put.  Vidjet µete da ubija Newline koji prati
   taj red.

UoΦite da jedan C-k ubija sadr╛aj reda, dok drugi C-k ubija sam red, i
miΦe sve druge redove prema gore.  C-k tretira numeriΦki argument na
specijalan naΦin: ubija toliko redova, i njihov sadr╛aj.  Ovo nije
obiΦno ponavljanje.  C-u 2 C-k ubija dva reda i njihove newline;
pritiskanje C-k dvaput ne bi dalo taj rezultat.

Da povratite zadnji ubijeni tekst i stavite ga gdje je kursor
trenutno, pritisnite C-y.

>> Poku╣ajte; pritisnite C-y da dobavite tekst.

Gledajte na C-y kao da dobavljate natrag ne╣to ╣to vam je netko uzeo.
UoΦite da ako ponovite C-k nekoliko puta, sav tekst bit µe spremljen
zajedno, tako da µe ga C-y dobaviti odjednom.

>> UΦinite to sad, pritisnite C-k nekoliko puta.

Sad, da bi vratili ubijeni tekst:

>> Stisnite C-y.  Tad spustite kursor nekoliko linija ni╛e i opet
   stisnite C-y.  Sada vidite kako se kopira tekst.

⌐to napraviti ako imate tekst koji ╛elite dobaviti, ali onda ubijete
ne╣to drugo?  C-y bi dobavio zadnji tekst.  Ali prethodni tekst nije
izgubljen.  Mo╛ete ga povratiti koristeµi naredbu M-y.  Nakon ╣to
pritisnete C-y i dobijete zadnje ubijeni tekst, pritiskanje M-y ga
zamjenjuje s prethodno ubijenim tekstom.  Uzastopno pozivanje M-y
dobavlja sve ranije i ranije tekstove.  Kad do≡ete do teksta koji ste
tra╛ili, ne morate uΦiniti ni╣ta posebno da ga zadr╛ite.  Samo
nastavite s editiranjem, ostaviv╣i dobavljeni tekst gdje jest.

Ako pritisnete M-y dovoljno puta, vratit µete se na polaznu toΦku
(zadnji ubijeni tekst).

>> Ubijte jedan red, pomiΦite se po tekstu, ubijte drugi red.
   Zatim pritisnite C-y da biste dobili natrag drugi ubijeni red.
   Zatim napravite M-y pa µe taj tekst biti zamijenjen prvim ubijenim
   redom.  Napravite jo╣ par puta M-y i pogledajte ╣to dobivate.
   Nastavite s M-y dok ne vratite drugi ubijeni red, a zatim M-y
   pritisnite jo╣ par puta.  Ako ╛elite, mo╛ete poku╣ati proslijediti
   naredbi M-y pozitivne i negativne argumente.


* PONI⌐TENJE
------------

Ako napravite izmjenu u tekstu, pa se zatim predomislite, mo╛ete
poni╣titi (eng. "undo") promjenu naredbom undo, C-x u.

ObiΦno, C-x u poni╣tava promjene koje su rezultat jedne naredbe; ako
ponovite C-x u nekoliko puta uzastopce, svako novo ponavljanje
poni╣tava uΦinak jo╣ jedne naredbe.

Ali, postoje dva izuzetka: naredbe koje ne mijenjaju tekst se ne
raΦunaju (ovo ukljuΦuje naredbe koje miΦu kursor i pomiΦu tekst), a
samo-umeµuµi znakovi se obiΦno grupiraju u skupine od po 20 (da se
umanji broj C-x u koje morate stisnuti da biste poni╣tili unos
teksta).

>> Ubijte ovu liniju s C-k, zatim utipkajte C-x u i trebala bi se
   ponovno pojaviti.

C-_ je alternativna naredba za poni╣tenje; ona radi isto kao C-x u,
ali ju je lak╣e utipkati nekoliko puta za redom.  Mana C-_ je da na
nekim tipkovnicama nije oΦigledno kako je utipkati.  Zato ostavljamo i
C-x u.  Na nekim terminalima mo╛ete dobiti C-_ kombinacijom CTRL i /.

NumeriΦki argument naredbi C-_ ili C-x u slu╛i kao brojaΦ ponavljanja.


* DATOTEKE
----------

Da biste za stalno spremili izmjene na tekstu koji editirate, morate ga
spremiti u datoteku.  Ako to ne uΦinite, tekst µe nestati kada iza≡ete
iz Emacsa.  Svoje izmjene stavljate u datoteku tako ╣to je prvo
"na≡ete" (ovo se jo╣ naziva i "posjeta" datoteci).

Nala╛enje datoteke znaΦi da vidite sadr╛aj datoteke unutar Emacsa.  U
neku ruku, ovo je kao da editirate samu datoteku.  Me≡utim, izmjene
koje napravite koristeµi Emacs ne postaju trajne dok niste "snimili"
datoteku.  Tako mo╛ete izbjeµi ostavljanje poluzavr╣ene datoteke u
sustavu, ako to ne ╛elite.  ╚ak i kad snimate, Emacs ostavlja izvornu
datoteku pod promijenjenim imenom, za sluΦaj da se kasnije
predomislite.

Ako pogledate pri dnu ekrana, vidjet µete red koji poΦinje i zavr╣ava
s crticama, i sadr╛i niz "XEmacs: TUTORIAL.hr".  Ovaj dio ekrana
uvijek pokazuje naziv datoteke koju posjeµujete.  U ovom trenutku vi
posjeµujete datoteku koja se zove "TUTORIAL", a koja je va╣a osobna
kopija Emacsovih uputa.  Koju god datoteku na╣li, njen µe se naziv
pojaviti na tom istom mjestu.

Naredbe za pronala╛enje i spremanje datoteka se razlikuju od drugih
naredbi koje ste dosad upoznali, po tome ╣to se sastoje od dva znaka.
Obje poΦinju znakom Control-x; mnoge od njih rade s datotekama,
spremnicima i povezanim stvarima.  Ove naredbe su dugaΦke dva, tri ili
Φetiri znaka.

Jo╣ jedna stvar u vezi naredbe za nala╛enje datoteke je da morate reµi
koju datoteku ╛elite.  Ka╛emo da naredba "Φita argument s terminala"
(u ovom sluΦaju, argument je naziv datoteke).  Kad utipkate naredbu

    C-x C-f   Na≡i datoteku

Emacs tra╛i od vas da upi╣ete naziv datoteke.  Naziv datoteke koji
upi╣ete pojavljuje se u donjem redu ekrana.  Taj donji red naziva se
minispremnik (minibuffer) kad se koristi za tu vrstu unosa.  Mo╛ete
koristiti uobiΦajene Emacsove naredbe da editirate naziv datoteke.

Dok unosite naziv datoteke (ili za bilo kojeg unosa iz minispremnika),
mo╛ete otkazati naredbu pomoµu C-g.

>> Upi╣ite C-x C-f, potom C-g.  Ovo otkazuje minispremnik, a tako≡er
   otkazuje i naredbu C-x C-f koja je koristila minispremnik.  Tako
   nijedna datoteka neµe biti prona≡ena.

Kad zavr╣ite s upisom imena datoteke, stisnite <Return> za kraj.  Tad
µe naredba C-x C-f otpoΦeti svoj posao, i naµi datoteku koju ste
izabrali.  Minispremnik nestaje kad naredba C-x C-f zavr╣i.

Ubrzo µe se sadr╛aj datoteke pojaviti na ekranu, i moµi µete editirati
sadr╛aj.  Kad po╛elite trajno saΦuvati svoje izmjene, upi╣ite naredbu

    C-x C-s   Spremi datoteku

Ovo kopira tekst unutar Emacsa u datoteku na disku.  Prvi put kad ovo
uΦinite, Emacs µe preimenovati izvornu datoteku u novo ime, tako da je
ne izgubite.  Novo se ime tvori dodavanjem znaka ~ na izvorno ime
datoteke.

Kad snimanje zavr╣i, Emacs ispi╣e ime snimljene datoteke.  Trebali
biste snimati relativno Φesto, tako da ne izgubite puno ako sustav
padne.

>> Upisav╣i C-x C-s, spremite svoju kopiju uputa.
   Na dnu ekrana bi trebalo pisati "Wrote ...TUTORIAL.hr".

Primjedba: Na nekim sustavima, tipkanje C-x C-s µe zamrznuti ekran, i
neµete vi╣e vidjeti Emacsov output.  To znaΦi da "prednost"
operativnog sustava zvana "kontrola toka" (eng. flow control) presreµe
C-s i ne da mu da do≡e do Emacsa.  Odmrznite sustav tipkom C-q.  Tada
pogledajte odjeljak "Spontaneous Entry to Incremental Search"
Emacsovog manuala za savjet kako se nositi s ovom "predno╣µu".

Mo╛ete naµi postojeµu datoteku, da je pogledate ili editirate.  Mo╛ete
tako≡er naµi i datoteku koja jo╣ ne postoji.  Tako se stvaraju nove
datoteke Emacsom: na≡ite datoteku, koja µe ispoΦetka biti prazna, i
poΦnite unositi tekst u datoteku.  Kad zatra╛ite "snimanje" datoteke,
Emacs µe zaista stvoriti datoteku s tekstom koji ste unijeli.  Od tad
pa nadalje, mo╛ete smatrati da editirate veµ postojeµu datoteku.


* SPREMNICI
-----------

Ako na≡ete jo╣ jednu datoteku s C-x C-f, ona prva ostaje unutar
Emacsa.  Mo╛ete se vratiti natrag na nju nalazeµi je opet s C-x C-f.
Ovako mo╛ete otvoriti priliΦan broj datoteka unutar Emacsa.

>> Stvorite datoteku imena "foo" tipkajuµi C-x C-f foo <Return>.
   Tad unesite neki tekst, editirajte ga, i snimite "foo" utipkav╣i
   C-x C-s.
   KonaΦno, upi╣ite C-x C-f TUTORIAL.hr <Return> da se vratite na
   upute.

Emacs pohranjuje tekst svake datoteke u objektu zvanom "spremnik"
(eng. buffer).  Nala╛enje datoteke otvara novi spremnik unutar
Emacsa.  Popis spremnika koji se nalaze u trenutnom pozivu Emacsa
mo╛ete dobiti sa

    C-x C-b   Izlistaj spremnike

>> Sada isku╣ajte C-x C-b.

UoΦite kako svaki spremnik ima naziv, a mo╛e imati i ime datoteke koje
se odnosi na datoteku Φiji sadr╛aj je u njemu.  Neki spremnici ne
odgovaraju ni jednoj datoteci.  Na primjer, spremnik "*Buffer List*" nema
ni jednu datoteku.  To je spremnik koji sadr╛i spisak spremnika koji
je stvorila naredba C-x C-b.  BILO KOJI tekst koji vidite u nekom
Emacsovom prozoru uvijek je dio nekog spremnika.

>> Pritisnite C-x 1 da se rije╣ite spiska spremnika.

Ako promijenite tekst jedne datoteke, zatim na≡ete drugu datoteku, ova
prva neµe biti snimljena.  Njene promjene ostaju unutar Emacsa, u
spremniku te datoteke.  Ovo je korisno, ali to i znaΦi da je potreban
pogodan naΦin snimanja datoteke prvog spremnika.  Bilo bi nespretno
prebacivati se natrag u spremnik s C-x C-f samo zato da ga se snimi s
C-x C-s.  Zato imamo

    C-x s     Snimi neke spremnike.

C-x s vas pita za svaki spremnik koji sadr╛i izmjene koje niste
snimili.  Za svaki takav spremnik pita vas da li ga ╛elite snimiti.

>> Upi╣ite red teksta, potom upi╣ite C-x s.
   Pitat µe vas ╛elite li snimiti spremnik s nazivom TUTORIAL.hr.
   Odgovorite potvrdno na pitanje, tipkajuµi "y".


* UPORABA IZBORNIKA
-------------------

Ako ste na X terminalu, uoΦit µete izbornik na vrhu Emacsovog prozora.
Mo╛ete koristiti izbornik za pristup svim uobiΦajenim Emacsovim
naredbama, kao ╣to su "find file".  Ovo µe vam u poΦetku biti lak╣e,
jer neµete morati pamtiti tipke za neku naredbu.  Jednom kad vam rad u
Emacsu postane ugodan, lako µete poΦeti koristiti naredbe s
tipkovnice, jer svaka stavka izbornika sadr╛i i odgovarajuµu tipku za
pokretanje naredbe.

UoΦite da postoji puno stavki koje nemaju ekvivalent na tipkovnici.
Na primjer, izbornik "Buffers" prikazuje sve raspolo╛ive spremnike
redosljedom posljednje uporabe.  Mo╛ete se prebaciti na bilo koji
spremnik tako da jednostavno izaberete njegov naziv u izborniku
"Buffers".


* UPORABA MI⌐A
--------------

Kad radite pod X-ima, Emacs je u potpunosti integriran s mi╣em.
Mo╛ete pozicionirati tekstualni kursor pritisnuv╣i lijevu tipku mi╣a
na ╛eljenom mjestu, mo╛ete izabrati tekst povlaΦeµi lijevu tipku mi╣a
po ╛eljenom tekstu.  (Ili, na drugi naΦin, pritisnuti lijevu tipku
mi╣a s jedne strane, zatim se pomaknuti na drugu stranu, i koristiti
Shift i tipku mi╣a za izbor teksta.)

Ako ╛elite ubiti izabrani tekst, mo╛ete pritisnuti C-w, ili izabrati
Cut u izborniku Edit.  UoΦite da ovo dvoje *nije* isto: C-w samo
sprema tekst unutar Emacsa (sliΦno C-k, kako je opisano gore), dok Cut
radi ovo, i jo╣ sprema tekst u X clipboard, gdje do njega mogu
pristupiti ostale aplikacije.

Tekst s X clipboarda mo╛ete dobiti koristeµi stavku Paste izbornika
Edit.

Srednja tipka mi╣a se obiΦno koristi za izbor stvari koje su vidljive
na ekranu.  Na primjer, ako u≡ete u Info (Emacsovu on-line
dokumentaciju) koristeµi C-h i ili izbornik Help, mo╛ete pratiti
osvijetljeni link pritisnuv╣i srednju tipku mi╣a na njemu.  SliΦno,
ako tipkate naziv datoteke (npr. na "Find File" promptu) i pritisnete
TAB da vidite moguµnosti, mo╛ete stisnuti srednju tipku mi╣a na neku
od moguµnosti, da je izaberete.

Desna tipka mi╣a poziva "skoΦni" izbornik.  Sadr╛aj ovog izbornika
ovisi o modu u kojem se trenutno nalazite, i obiΦno sadr╛i nekoliko
Φesto kori╣tenih naredbi, tako da se do njih lak╣e do≡e.

>> Sada pritisnite desnu tipku mi╣a.

Morat µete dr╛ati tipku da zadr╛ite izbornik.


* PRO⌐IRENJE SKUPA NAREDBI
--------------------------

Emacsovih naredbi ima puno puno vi╣e nego ╣to bi ikad moglo stati na
sve kontrolne i meta znakove.  Emacs ovo zaobilazi pro╣irenim
(eXtended) naredbama.  One dolaze u dva oblika:

    C-x    Pro╣iri znak.  Praµena jednim znakom.
    M-x    Pro╣irena naredba s imenom.  Praµena dugim imenom.

Postoje naredbe koje jesu korisne, ali ih se rabi manje nego naredbe o
kojima smo dosad govorili.  Veµ ste vidjeli dvije: naredbe s
datotekama C-x C-f za nala╛enje i C-x C-s za snimanje.  Jo╣ jedan
primjer je naredba kojom se izlazi iz Emacsa -- to je naredba C-x
C-c.  (ne brinite o gubljenju izmjena koje ste napravili; C-x C-c vam
nudi da snimite svaku izmijenjenu datoteku prije no ╣to iza≡e iz
Emacsa).

Naredbom C-z *privremeno* izlazite iz Emacsa -- tako da se mo╛ete
nakon nekog vremena opet vratiti u Emacs.

Na sustavima koji to dozvoljavaju, C-z "suspendira" Emacs; to jest,
vraµa se u ljusku, ali ne uni╣tava Emacs.  U veµini ljuski, mo╛ete
nastaviti rad Emacsa naredbom `fg', ili s `%emacs'.

Na sustavima koji ne podr╛avaju suspendiranje, C-z stvara podljusku
koja radi pod Emacsom, tako da mo╛ete pokrenuti druge programe i
naknadno se vratiti u Emacs; ona neµe zaista "izaµi" iz Emacsa.  U
ovom sluΦaju, ljuskina naredba `exit' je uobiΦajen naΦin povratka iz
podljuske u Emacs.

Vrijeme za C-x C-c je onda kad se kanite odlogirati.  Tako≡er, to je
ispravna stvar kad je Emacs pozvan iz ΦitaΦa po╣te, ili nekog drugog
programa, jer se oni ne moraju znati nositi sa suspendiranjem Emacsa.
U normalnim okolnostima, me≡utim, ako se ne kanite odlogirati, bolje
je suspendirati Emacs s C-z nego izaµi iz njega.

Postoji puno C-x naredbi.  Evo spiska onih koje ste nauΦili:

    C-x C-f        Na≡i datoteku.
    C-x C-s        Snimi datoteku.
    C-x C-b        Popis spremnika.
    C-x C-c        Iza≡i iz Emacsa.
    C-x u        Poni╣ti zadnju naredbu.

Imenovane pro╣irene naredbe su naredbe koje se jo╣ rje≡e koriste, ili
se koriste samo unutar stanovitih modova.  Primjer je naredba
replace-string, koja globalno zamjenjuje jedan niz drugim.  Kad
napi╣ete M-x, Emacs µe vam dati prompt na dnu ekrana, a vi trebate
samo napisati naziv naredbe.  U ovom sluΦaju, "replace-string".  Samo
napi╣ite "repl s<TAB>", i Emacs µe dovr╣iti ime.  Zavr╣ite naziv
naredbe s <Return>.

Naredba replace-string tra╛i dva argumenta -- niz koji se zamjenjuje,
i niz kojim µe se zamijeniti.  Zavr╣ite svaki argument s <Return>.

>> Pomaknite kursor na prazan red dva reda ispod ovoga.  Zatim
   napi╣ite M-x repl s <Return>promijenio<Return>izmijenio<Return>.

   Primijetite kako se ovaj red promijenio: zamijenili ste rijeΦ
   p-r-o-m-i-j-e-n-i-o s "izmijenio" gdje god se ova pojavila, nakon
   poΦetnog polo╛aja kursora.


* AUTOMATSKO SNIMANJE
---------------------

Kada ste promijenili datoteku, ali je jo╣ niste snimili, va╣e bi
izmjene mogle biti izgubljene ako raΦunalo padne.  Da vas za╣titi od
ovoga, Emacs povremeno ispisuje "auto save" (automatsko snimanje)
datoteku za svaku datoteku koju editirate.  Auto-save datoteka ima #
na poΦetku i na kraju imena; na primjer, ako se va╣a datoteka zove
"hello.c", njezina µe se auto-save datoteka zvati "#hello.c#".  Kad
snimite datoteku na normalan naΦin, Emacs µe izbrisati njezinu
auto-save datoteku.

Ako raΦunalo padne, mo╛ete obnoviti svoje automatski spremljene
promjene tako ╣to normalno na≡ete datoteku, i napi╣ete
M-x recover file <Return>.  Kad vas pita za potvrdu, upi╣ite
yes<return> za nastavak i vratite automatski snimljene podatke.


* PROSTOR ZA PORUKE
-------------------

Ako Emacs vidi da pi╣ete naredbe polako, pokazat µe vam ih na dnu
ekrana na mjestu koje se zove "prostor za poruke" (eng. echo area).
Prostor za poruke je na najni╛em redu ekrana.


* STATUSNI RED
--------------

Red odmah iznad prostora za poruke se zove "statusni red"
(eng. modeline).  Statusni red izgleda otprilike ovako:

--**-XEmacs: TUTORIAL.hr       (Fundamental)--L670--58%----------------

Ovaj red pru╛a korisne informacije o statusu Emacsa i tekstu koji
editirate.

Veµ znate ╣to je ime datoteke -- to je datoteka koju ste na╣li.
-NN%-- predstavlja va╣ trenutni polo╛aj u tekstu; to znaΦi da je NN
postotaka teksta iznad vrha ekrana.  Ako je vrh teksta na ekranu,
pisat µe --Top-- umjesto --00%--.  Ako je kraj teksta na ekranu, pisat
µe --Bot--.  Ako gledate u tako kratak tekst da sav stane na ekran, u
statusnoj liniji µe pisati --All--.

Zvjezdice na poΦetku znaΦe da ste napravili izmjene na tekstu.
Neposredno po posjeti ili snimanju datoteke, taj dio statusne linije
nema zvjezdica, veµ samo crtice.

Dio statusne linije u zagradama govori u kojem se modu editiranja
nalazite.  Podrazumijeva se Fundamentalni mod, koji trenutno koristite.
On je primjer "glavnog moda".

Emacs ima puno razliΦitih glavnih modova.  Neki od njih su predvi≡eni
za editiranje razliΦitih jezika i/ili vrsta teksta, kao ╣to je Lisp
mod, tekst mod, itd.  U bilo kojem trenutku jedan i samo jedan glavni
mod je aktivan, i njegovo se ime nalazi na statusnom redu, gdje sada
stoji "Fundamental".

Svaki glavni mod Φini da se nekoliko naredbi pona╣a razliΦito.  Na
primjer, postoje naredbe za stvaranje komentara u programu, a buduµi
da svaki programski jezik ima drugaΦiju predod╛bu o tome kako komentar
izgleda, svaki glavni mod razliΦito unosi komentare.  Svaki glavni mod
je ime jedne pro╣irene naredbe, ╣to je i naΦin kako se mo╛ete
prebaciti u taj mod.  Na primjer, M-x fundamental-mode je naredba koja
vas prebacuje u Fundamental mod.

Ako editirate tekst na hrvatskom, kao ╣to je ova datoteka, vjerojatno
biste trebali koristiti tekstualni mod.
>> Napi╣ite M-x text-mode<Return>.

Ne brinite, nijedna od naredbi koje ste nauΦili neµe promijeniti Emacs
na znaΦajan naΦin.  Ali mo╛ete uoΦiti da M-f i M-b sad tretiraju
apostrofe kao dio rijeΦi.  U fundamentalnom modu M-f i M-b su
tretirali apostrofe kao separatore rijeΦi.

Glavni modovi obiΦno rade suptilne izmjene poput navedene: veµina
naredbi rade "isti posao" u svakom glavnom modu, ali funkcioniraju s
malom razlikom.

Da biste vidjeli dokumentaciju trenutnog glavnog moda, pritisnite
C-h m.

>> Pritisnite jo╣ jednom C-u C-v da dovedete ovu liniju do vrha ekrana.
>> Utipkajte C-h m, da vidite kako se tekstualni mod razlikuje od
   fundamentalnog moda.
>> Pritisnite q da uklonite dokumentaciju s ekrana.

Glavni modovi se nazivaju glavnima, jer postoje jo╣ i sporedni
modovi.  Sporedni su modovi nisu zamjena za glavne modove, veµ njihova
usputna modifikacija.  Svaki sporedni mod mo╛e biti ukljuΦen ili
iskljuΦen za sebe, neovisno o ostalim sporednim modovima, i neovisno o
glavnom modu.  Tako mo╛ete ne biti niti u jednom sporednom modu, ili u
jednom sporednom modu, ili u kombinaciji nekoliko sporednih modova.

Jedan vrlo koristan sporedni mod, naroΦito za editiranje hrvatskog
teksta, jest mod za automatsko popunjavanje (Auto Fill mode).  Kad je
ovaj mod ukljuΦen, Emacs automatski lomi linije izme≡u rijeΦi kad god
umetanjem teksta stvorite red koji je pre╣irok.

Mo╛ete ukljuΦiti Auto Fill mod pisanjem M-x auto-fill-mode<Return>.
Kad je mod ukljuΦen, iskljuΦujete ga s M-x auto-fill-mode<Return>.
Kad je mod iskljuΦen, ova ga naredba ukljuΦuje, kad je ukljuΦen, ona
ga iskljuΦuje.

>> Napi╣ite M-x auto-fill-mode<Return> sad.  Potom umeµite tekst "asdf "
   dok god se red ne razdvoji na dva dijela.  Morate stavljati razmake
   izme≡u, jer Auto Fill lomi redove samo na razmacima.

Rub je obiΦno postavljen na 70 znakova, ali ga mo╛ete promijeniti
naredbom C-x f.  Rub koji ╛elite postaviti pode╣avate numeriΦkim
argumentom.

>> Utipkajte C-x f s argumentom 20.  (C-u 2 0 C-x f).
   Potom upi╣ite neki tekst, i gledajte kako Emacs lomi redove dulje
   od 20 znakova.  Tad postavite rub natrag na 70 ponovno
   upotrijebiv╣i C-x f.

Ako napravite promjene u sredini paragrafa, Auto Fill mod ga neµe
cijelog reformatirati.
Za preoblikovanje paragrafa, utipkajte M-q (Meta-q) s kursorom unutar
paragrafa.

>> Pomaknite kursor na prethodni paragraf, i stisnite M-q.


* TRA«ENJE
----------

Emacs mo╛e tra╛iti nizove (grupe uzastopnih znakova ili rijeΦi) bilo
prema naprijed ili prema natrag kroz tekst.  Tra╛enje niza je naredba
kojom se pomiΦe kursor; ona µe pomaknuti kursor do sljedeµeg mjesta na
kom se niz pojavljuje.

Emacsova naredba za tra╛enje se razlikuje od sliΦnih naredbi veµine
editora po tome ╣to je "postupna" (eng. incremental).  To znaΦi da se
pretra╛ivanje odvija dok upisujete niz koji tra╛ite.

Naredba kojom poΦinjete naredbu je C-s za tra╛enje prema naprijed, i
C-r za tra╛enje unatrag.  ALI ╚EKAJTE!  Nemojte ih odmah isprobati.

Kad utipkate C-s, primijetit µete da se tekst "I-search" pojavljuje
kao prompt u prostoru za poruke.  Ovo vam ka╛e da je Emacs u stanju
postupnog tra╛enja, i da Φeka da upi╣ete ╣to ╛elite tra╛iti.
<Return> zaustavlja tra╛enje.

>> Sad stisnite C-s da zapoΦnete pretra╛ivanje.  POLAKO, znak po znak,
   utipkajte rijeΦ `kursor', radeµi stanku izme≡u znakova da uoΦite
   ╣to se doga≡a s kursorom.
   Sad ste na╣li "kursor", jednom.
>> Stisnite C-s opet, da na≡ete sljedeµe pojavljivanje "kursora".
>> Sad stisnite <Delete> Φetiri puta, i gledajte kako se kursor
   pomiΦe.
>> Stisnite <RET> da prekinete tra╛enje.

Jeste li vidjeli ╣to se dogodilo?  Za vrijeme inkrementalnog tra╛enja,
Emacs poku╣ava otiµi na mjesto gdje se pojavljuje niz kojeg ste do sad
utipkali, osvjetljavajuµi ga zbog preglednosti.  Za odlazak na
sljedeµe mjesto gdje se "kursor" pojavljuje, samo opet stisnite C-s.
Ako ni jedno takvo mjesto ne postoji, Emacs µe se oglasiti zvuΦnim
signalom i reµi vam da pretraga niju uspjela ("failing").  Pretragu
mo╛ete prekinuti i pomoµu C-g.


PRIMJEDBA: Na nekim sustavima, tipkanje C-s µe smrznuti sustav i vi╣e
neµete vidjeti daljnji Emacsov output.  To pokazuje da "prednost"
operativnog sustava zvana "kontrola toka" (eng. flow control) presreµe
C-s i ne da mu da do≡e do Emacsa.  Pritisak na C-q µe odmrznuti ekran.
Tad pogledajte odjeljak "Spontaneous Entry to Incremental Search"
Emacsovog manuala za savjet kako se nositi s ovom "predno╣µu".

Ako za vrijeme postupnog tra╛enja pritisnete <Delete>, uoΦit µete
da je zadnji znak niza izbrisan i da se pretraga vratila na zadnje
mjesto.  Na primjer, pretpostavimo da ste stisnuli "k" ne bi li na╣li
prvo pojavljivanje "k".  Ako sad stisnete "u", kursor µe se pomaknuti
na mjesto prvog pojavljivanja "ku".  Sad stisnite <Delete>.  Ovo µe
ukloniti "u" iz tra╛enog niza, i pomaknuti kursor natrag na prvu
pojavu "k".

Ako ste usred tra╛enja i stisnete kontrolni ili meta znak (s nekoliko
iznimki -- znakova koji imaju posebno znaΦenje pri tra╛enju, kao ╣to
su C-s i C-r), tra╛enje se zaustavlja.

C-s zapoΦinje pretragu koja tra╛i bilo koju pojavu tra╛enog niza NAKON
trenutnog polo╛aja kursora.  Ako ╛elite tra╛iti ne╣to ╣to se
pojavljuje ranije u tekstu, stisnite C-r.  Sve ╣to smo rekli za C-s
vrijedi i za C-r, jedino ╣to je smjer pretrage suprotan.


* VI⌐ESTRUKI PROZORI
--------------------

Jedna od lijepih stvari u Emacsu je ╣to mo╛ete prikazati vi╣e prozora
na ekranu istovremeno.

>> Dovedite kursor do ovog reda i stisnite C-u 0 C-l.

>> Sad stisnite C-x 2, ╣to razdvaja ekran na dva prozora.
   Oba prozora prikazuju ove upute.  Kursor ostaje u gornjem prozoru.

>> Stisnite C-M-v da pomaknete donji prozor.
   (Ako nemate pravu tipku Meta, stisnite ESC C-v.)

>> Stisnite C-x o ("o" kao eng. "other", drugi) da pomaknete kursor u
   donji prozor.
>> U donjem se prozoru pomiΦite s C-v i M-v.
   Nastavite Φitati ove upute u gornjem prozoru.

>> Opet stisnite C-x o da pomaknete kursor natrag u gornji prozor.
   Kursor u gornjem prozoru je upravo gdje je prije bio.

Mo╛ete stalno koristiti C-x o za pomicanje me≡u prozorima.  Svaki
prozor ima vlastiti polo╛aj kursora, ali samo jedan prozor zapravo
prikazuje kursor.  Sve uobiΦajene naredbe za editiranja djeluju na
prozoru u kojem je kursor.  Taj prozor nazivamo "izabrani prozor"
(eng. selected window).

Naredba C-M-v korisna je kad editirate tekst u jednom prozoru, a drugi
koristite za referencu.  Tada mo╛ete dr╛ati kursor uvijek u prozoru
gdje editirate, a napredovati kroz onaj drugi s C-M-v.

C-M-v je primjer CONTROL-META znaka.  Ako imate pravu tipku META,
mo╛ete dobiti C-M-v dr╛eµi zajedno i CTRL i META, dok tipkate v.  Nema
veze da li je CTRL ili META "prvi", jer obje ove tipke rade
mijenjajuµi znakove koji pi╣ete.

Ako nemate pravu META tipku, a umjesto nje koristite ESC, tad je
poredak va╛an: morate stisnuti ESC praµen s CTRL-v; CTRL-ESC v neµe
raditi.  Razlog za ovo je ╣to je ESC tipka za sebe, a ne modifikator.

>> Pritisnite C-x 1 (u gornjem prozoru) da se rije╣ite donjeg
   prozora.

(Da ste stisnuli C-x 1 u donjem prozoru, rije╣ili biste se gornjeg.
Ovu naredbu mo╛ete shvatiti kao "Ostavi samo jedan prozor -- onaj u
kojem veµ jesam.")

Ne morate prikazivati isti spremnik u oba prozora.  Ako pritisnete C-x
C-f da na≡ete datoteku u jednom prozoru, drugi se prozor ne mijenja.
Mo╛ete naµi datoteku u svakom prozoru neovisno o drugima.

Evo jo╣ jednog naΦina da upotrijebite dva prozora za prikaz dvije
razliΦite stvari:

>> Utipkajte C-x 4 C-f, a zatim ime neke od va╣ih datoteka.
   Zavr╣ite s <Return>.  UoΦite da se navedena datoteka pojavila u
   donjem prozoru, a tako≡er i kursor.

>> Pritisnite C-x o za povrat u gornji prozor, i C-x 1 da uklonite
   donji.


* REKURZIVNE RAZINE EDITIRANJA
------------------------------

Ponekad µete po╛eljeti uµi u ono ╣to se zove "rekurzivna razina
editiranja" (eng. recursive editing level).  Ovo je naznaΦeno uglatim
zagradama u statusnom redu, koje okru╛uju okrugle zagrade oko naziva
moda.  Na primjer, vidjeli biste [(Fundamental)] umjesto
(Fundamental).

Za izlazak iz rekurzivnog editiranja, pritisnite ESC ESC ESC.  To je
vi╣enamjenska naredba za "izlazak".  Mo╛ete je koristiti i za
uklanjanje dodatnih prozora, kao i za izlazak iz minispremnika.

>> Stisnite M-x za ulazak u minispremnik; potom utipkajte ESC ESC ESC
   za izlaz.

Iz rekurzivne razine editiranja ne mo╛ete izaµi s C-g.  To je zato ╣to
se C-g koristi za otkazivanje naredbi i argumenata UNUTAR te razine
editiranja.


* DODATNA POMO╞
---------------

U ovim smo uputama poku╣ali dati upravo toliko informacija da mo╛ete
poΦeti koristiti Emacs.  Toliko je toga prisutno u Emacsu da bi bilo
nemoguµe sve to ovdje objasniti.  Me≡utim, mo╛da po╛elite nauΦiti vi╣e
o Emacsu, jer on ima jo╣ puno korisnih prednosti.  Emacs ima naredbe
za Φitanje dokumentacije o Emacsovim naredbama.  Ove naredbe "pomoµi"
sve poΦinju sa znakom Control-h, koji se zove "znak za pomoµ"
(eng. the Help character).

Za kori╣tenje naredbi pomoµi, stisnite znak C-h, praµen znakom koji
ka╛e koju vrstu pomoµi ╛elite.  Ako ste ZAISTA izgubljeni, stisnite
C-h ? i Emacs µe vam reµi koje vrste pomoµi mo╛e dati.  Ako stisnete
C-h, ali se predomislite, samo pritisnite C-g za otkaz pomoµi.

(Na nekim je sistemima promijenjeno znaΦenje C-h.  Ovo se zaista ne bi
smjelo raditi, pa se po╛alite sistemskom administratoru.  U me≡uvremenu,
ako C-h ne prikazuje poruku o pomoµi na dnu ekrana, poku╣ajte upisati
M-x help RET umjesto toga.)

Osnovna naredba pomoµi je C-h c.  Napi╣ite C-h, potom c, i znak ili
niz znakova, i Emacs µe pokazati vrlo kratak opis naredbe.

>> Stisnite C-h c Control-p.
  Poruka bi trebala biti poput:

    C-p runs the command previous-line

    (C-p pokreµe naredbu previous-line)

Ovo vam ka╛e "ime funkcije".  Imena funkcija se koriste uglavnom za
mijenjanje i pro╣irivanje Emacsa.  Ali buduµi da se imena funkcija
biraju tako da pokazuju ╣to naredba radi, ona mogu poslu╛iti i kao
vrlo kratka dokumentacija -- dovoljna da vas podsjeti na naredbu koju
veµ znate.

Vi╣e-znakovne naredbe kao ╣to su C-x C-s i (ako nemate tipku META,
EDIT ili ALT) <ESC>v su tako≡er dozvoljene nakon C-h c.

Za vi╣e podataka o naredbi, pritisnite C-h k umjesto C-h c.

>> Stisnite C-h k Control-p.

Osim imena, sad vidite i dokumentaciju funkcije u Emacsovom prozoru.
Kad zavr╣ite s Φitanjem ispisa, stisnite q da se rije╣ite teksta.

Evo nekoliko korisnih moguµnosti C-h:

   C-h f    Opi╣i funkciju.  Upi╣ete ime funkcije.

>> Poku╣ajte stisnuti C-h f previous-line<Return>.
   Ovo µe ispisati sve ╣to Emacs zna o funkciji koja implementira
   naredbu C-p.

   C-h a    Hiper Apropos.  Upi╣ite rijeΦ, i Emacs µe popisati sve
        funkcije i varijable Φija imena sadr╛e rijeΦ.  Naredbe
        koje se mogu izvr╣iti s Meta-x bit µe oznaΦene
        zvjezdicom slijeva.

>> Utipkajte C-h a newline<Return>.

Ovo prikazuje hipertekstualni spisak svih funkcija i varijabli s
"newline" u imenima.  Stisnite <Return>, ili pritisnite srednju tipku
mi╣a da saznate vi╣e o funkciji ili varijabli.  Stisnite `q' za izlaz
iz hiper-aproposa.


* ZAKLJU╚AK
-----------

Upamtite, za trajan izlaz iz Emacsa stisnite C-x C-c.  Za privremeni
izlaz u ljusku upotrijebite C-z.  (pod X-ima, ovo ikonizira trenutni
Emacsov okvir.)

Ove upute su predvi≡ene da budu razumljive svim novim korisnicima, pa
ako vam je ne╣to ovdje nejasno, nemojte sjediti i kriviti sebe -
╛alite se!


KOPIRANJE
---------

Ove upute potjeΦu iz duge loze Emacsovih uputa, poΦev╣i od onih koje
je napisao Stuart Cracraft za izvorni Emacs.  Ben Wing je dopisao
poglavlje o X Windowsima.  Martin Buchholz i Hrvoje Nik╣iµ su dodali
jo╣ ispravki vezanih uz XEmacs.

Na Hrvatski preveo Hrvoje Nik╣iµ, uz dodatnu lekturu Denisa Pleiµa.

Ova verzija uputa je, kao i GNU Emacs, pod autorskim pravima, i dolazi
s dozvolom redistribuiranja uz sljedeµe uvjete:

(c) 1985, 1996 Free Software Foundation, sva prava zadr╛ana.

   Svakome je dozvoljeno praviti ili distribuirati nepromijenjene
   kopije ovog dokumenta, na bilo kojem mediju, uz uvjet da su
   saΦuvane poruka o autorskim pravima i dozvolama, i da distributer
   daje drugima prava za daljnju redistribuciju, kako ovdje pi╣e.

   Dozvoljena je distribucija izmijenjenih verzija ovog dokumenta ili
   njegovih djelova, pod gore navedenim uvjetima, uz dodatni uvjet da
   sadr╛i obavijest o zadnjoj promjeni.

Uvjeti kopiranja samog Emacsa su slo╛eniji, ali u istom duhu.  Molimo
vas da proΦitate datoteku COPYING, i da podijelite kopije GNU Emacsa
svojim prijateljima.  Pomozite nam zgaziti opstrukcionizam
("vlasni╣tvo") nad softverom koristeµi, pi╣uµi i dijeleµi slobodan
softver!


This tutorial descends from a long line of Emacs tutorials
starting with the one written by Stuart Cracraft for the original Emacs.
Ben Wing updated the tutorial for X Windows.  Martin Buchholz and
Hrvoje Niksic added more corrections for XEmacs.

This version of the tutorial, like GNU Emacs, is copyrighted, and
comes with permission to distribute copies on certain conditions:

Copyright (c) 1985, 1996 Free Software Foundation

   Permission is granted to anyone to make or distribute verbatim copies
   of this document as received, in any medium, provided that the
   copyright notice and permission notice are preserved,
   and that the distributor grants the recipient permission
   for further redistribution as permitted by this notice.

   Permission is granted to distribute modified versions
   of this document, or of portions of it,
   under the above conditions, provided also that they
   carry prominent notices stating who last altered them.

The conditions for copying Emacs itself are more complex, but in the
same spirit.  Please read the file COPYING and then do give copies of
GNU Emacs to your friends.  Help stamp out software obstructionism
("ownership") by using, writing, and sharing free software!